Do pune funkcionalnosti treba pričekati donošenje ukupno pet pravilnika, uredbi i odluka. Zakonski rok za njihovo donošenje je šest mjeseci, ali u Ministarstvu turizma kažu da se na svima uvelike radi, neki su praktički u samoj završnici i novi turistički zakon bit će operativan i prije tog roka
Zakon kakav hrvatski turizam još nije imao, koji je i sama turistička branša iščekivala s nestrpljenjem i koji je, očekivano, trpio kritike oporbe, u paketu je s više novih zakona s 1. siječnjom stupio na snagu. Do pune funkcionalnosti treba još pričekati donošenje ukupno pet pravilnika, uredbi i odluka, ali na to ne bi trebalo dugo čekati. Zakonski rok za donošenje pratećih pravilnika i uredbi je šest mjeseci, međutim, u Ministarstvu turizma kažu da se na svima uvelike radi, neki su praktički u samoj završnici i novi turistički zakon bi trebao postati postati potpuno operativan i dosta prije šestomjesečnog zakonskog roka.
Inače, u predstojećem razdoblju obveza je ministrice donijeti Pravilnik o pokazateljima za izračun indeksa turističke razvijenosti, njihov izračun i izvore podataka te način izračuna indeksa turističke razvijenosti, Pravilnik o načinu unošenja i pristupa podacima sustava turizma, Pravilnik o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze podataka i analize podataka o projektima kojima je dodijeljena potpora, Metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta i Metodologiju izrade plana upravljanja destinacijom, uključivanja ključnih dionika, izrade analize stanja i definiranja projekata značajnih za razvoj destinacije.
Vlada, pak, u roku od 60 dana od stupanja na snagu Zakona treba donijeti Uredbu o načinu ostvarivanja prava na dodjelu državne potpore u obliku umanjene stope poreza na dobit te Odluku o imenovanju Vijeća za upravljanje razvojem turizma.
Ministrica turizma očekuje da Zakon o turizmu donese dugoročne, pozitivne promjene hrvatskom turizmu, a povodom njegova stupanja na snagu kaže: “Zakon o turizmu vrlo je važan, jer omogućuje da se našim turizmom počne upravljati, promišljeno i na dobrobit svih od lokalnog stanovništva do turista. Taj Zakon daje sve potrebne alate destinacijama kako bi razvojem turizma na svom području upravljali u smjeru održivosti” ističe ministrica Nikolina Brnjac, koja podsjeća kako je Zakon o turizmu tijekom izrade dobio puno priznanja u europskim, pa i svjetskim turističkim krugovima, a Hrvatska se nametnula kao jedna od predvodnica u razvoju održivom turizmu. Inače, zahvaljujući novom Zakonu trebalo bi odzvoniti i apartmanizaciji. Bujanje obiteljskog smještaja, koje često skriva obično rentijerstvo, obilježilo je posljednje godine i naveliko multipliciralo turističke probleme. Prekobrojni kreveti krivi su za pretjerani pritisak na infrastrukturu i nepopularne gužve, koje podjednako ne podnose i lokalni stanovnici i sami turisti. Pri tom, 1. rujna prošle godine Hrvatska je već imala više od 653.000 kreveta u tzv. cimerfraju i više od polovice ukupnih kapaciteta domaćeg turizma (1,24 milijuna kreveta).
Novi Zakon, pak, ovlastit gradove i općine da temeljem smjernica definiranih planom upravljanja i prema podacima iz izračuna prihvatnih kapaciteta upravljaju turističkim razvojem svog područja. Lokalne vlasti tako, među ostalim, mogu donijeti odluku o broju i vrsti ugostiteljskih objekata te ograničiti otvaranje novih smještajnih kapaciteta, restorana ili barova. Pri tom, ne radi se o ukidanju stečenih prava, već se odluka može donijeti samo s ciljem ograničavanja rasta, ali ne i zatvaranja. Također, općine i gradovi moći će ograničiti i broj organiziranih dolazaka u grad ili raspored razgleda kako bi se rasteretile pojedine atrakcije, pa i uvesti ekološki doprinos.
Izvor: Večernji list
